Serbian flag French flag Engl flag Ru flag 
Jelena Kaličanin
Jelena Kaličanin


Sajt Jelene Kaličanin
Internet
Broj poseta
Hit Counters


Gramercy Hotel
Gramercy HotelGramercy Hotel
Gramercy Hotel
Gramercy HotelGramercy Hotel
Gramercy Hotel
Gramercy Hotel
Gramercy Hotel
Gramercy Hotel

 

LEPOTA HOTELSKOG ŽIVLJENJA
Njujork, Njujork
02.12.2009

Jan Šreger, otac slavne njujorške diskoteke „Studio 54“, danas bezuslovo jedan od najpoštovanijih preduzetnika u Americi, ponudio je Njujorku izuzetan prostor-„Hotel Gremersi Park“.

Gramercy Hotel    Gramercy Hotel

Davne 1984.godine Jan Šreger je osmislio nov stil hotela: butik-hotele čija je osnovna odlika-nepripadanje nijednom velikom hotelijerskom lancu. Njegova filozofija hotela je “jevtin šik”, “druženje u foajeu”, “hotel kao pozorište”, “urbani hotel I spa” i “dom daleko od doma.” 2001.godine on i umetnik Džulijan Šnabel, koji je ove godine na filmskom festivalu u Kanu dobio nagradu za režiju filma „Ronilačko odelo i leptir“, prionuli su da naprave nešto do sada neviđeno. Kada se udruže ovakva dva maga onda projekat koji rade dobije auru umetnosti, tajnovitosti i zaštićenosti. Bogate boje i brojni umetnički predmeti, zajedno s nameštajem specijalno napravljenim za hotel, iznedrili su ekstravagantnu eleganciju u kojoj danas uživaju novi boemi. Ipak, zadržali su legat boemskog života iz vremena pre Drugog svetskog rata.

"The Block Beautiful"
Priča kaže da se, na mestu na kome je danas „Gremersi hotel“, nalazila močvara koju je vlasnik, advokat Semjuel B.Ragls, isušo, nasuo, prosekao kroz nju Leksington aveniju i podigao park. Godine 1831. poklonio je park gradu Njujorku  pod uslovom da se na terenima koji ga okružuju nikada ne podignu komercijalne zgrade, a sam park očuva u prvobitnom stanju. Vremenom, oko njega su podignute rezidencijalne zgrade u stilu viktorijanske ere i sa neogotskim naznakama.
   
Kada je godine 1924. arhitekta Robert T.Ivans projektovao Gremersi Hotel u neorenesansnom stilu, mesto je trenutno postalo elitni klub za kafe sosajeti, preteču džet-setera, i bogate boeme. Generacije pisaca, slikara i muzičara dolazila je u hotel da vidi i da bude viđena: glumac Hemfri Bogart se venčao s Helen Menken na terasi hotela, a predsednik Džon F.Kenedi je kao dečak u njemu izvesno vreme živeo. Između 1920 I 1930. hotel je bio neformalna kolonija umetnika I pisaca kao što je Ida Tarbel, slikarka Sesilija Bo I skulptor Zolnai, a čuvena Etel Barimur je komentarisala: “Odlazila sam u hotel kao mlada devojka, a vraćala se izjutra kao stara žena!”

Gramercy Hotel     Gramercy Hotel

Osamnaest spratova zidanih u cigli i indijanskog krečnjaka, vrata od bronze. U foajeu mešavina nadrealističkih modernih komada i starog seljačkog nameštaja. Šest i po metara visoku tavanicu drže stubovi izrađeni od kiparisa. Zidovi tople sive boje, na podu crne-bele polirane marokanske ploče. Kamin, visok 3,5 metara od krečnjaka sa čeličnim okovima, delo je samog Šnabela. Na prozorima rukom vezene ljubičaste draperije a sa tavanice visi ogroman venecijanski luster, u stilu italijanskog dizajna XV veka. Tepih je rukom rađen u prestižnoj francuskoj fabrici Obison, u stilu tepiha iz XIV veka- dizajn Šnabel. Recepcija je napravljena u bronzi, gosti sede za bronzanim kafe stolovima, sa bronzanim resama- opet Šnabel. Slike na zidovima iz XX veka: Saj Tvombli, Vorhol, Žan-Mišel Baskija, Demijen Herst, Ričard Prins. Šta bi neki muzeji moderne umetnosti dali da imaju ovakvu kolekciju?!

Gramercy Hotel

Inspiracija  za 185 soba nađena je u renesansnim bojama slikara Rafaela. Svaka soba je različita. Svaka ima sopstvenu paletu čime se dobija utisak privatne rezidencije. Stolovi ručno presvučeni kožom, takođe rukom rađene tapiserije za stolice; sofe presvučene svilenim somotom uveženim iz Španije, ekskluzivno za hotel dizajnirani stolica i otoman „Smoke“ Martena Basa, tamno roze draperije i lampa pored kreveta-Šnabel. Zidovi i tavanice su obrubljeni tamnim gredama,  nađenim u starim ambarima. Svaka soba ima jedinstveni „kabinet za piće“ izrađen od engleskog mahagonija. Na zidovima soba preko 130 fotografija, izabranih iz Magnum arhive, najčuvenije foto agencije na svetu.  Kolekcija koju vodi kustos Lesli Simić uključuje fotografije Anri Kartije-Besona, Brusa Dejvidsona, Eliota Ervita, Jozefa Kudelke, Džima Golberga, Paola Pelegrina, Aleksa Majolija i mnogih drugih. 

Zeleno I roze
Sedam specijalnih apartmana praktično su luksuzne rezidencije. Nameštaj i antikviteti sa svih strana sveta, uklopljeni razni periodi... Zidovi u penthausu izvedeni su u 600 godina staroj tehnici, tavanice presvučene mahagonijem, zadržan je originalni kamin koji je projektovao arhitekta Stenford Rajt. Kažu da danas pevačica Kristina Agilera često dovodi celu svoju porodicu, a Džulija Roberts, kada boravi u Njujorku, odseda u jednom od ovih apartmana.

Gramercy Hotel

Mnogi se slažu da su „Rose Bar“ i „Jade Bar“ dva najoriginalnija i najuzbudljivija javna mesta u Njujorku.
„Jade Bar“ u jarko zelenoj  boji sa crnim pločicama na podu uveženim iz Maroka i zidovima boje žada-u harmoniji je s foajeom. Ostatak prostora je u paleti Vermerovih skica. Venecijanski luster i tamno plave klupe, orahovi stolovi i barske stolice od bronze, delo su Džulijena Šnabela, kao i ogromna japanska slika „No.3, 2005“.
U „Rose bar“-u zidovi su roze boje. Gost ima utisak da se nalazi u Rafaelovoj slici! Kameni kamin uvežen je iz Italije. Luster okačen o bronzane lance, nekoliko komada nameštaja u roza somotu i čvrstom drvetu opet su delo Šnabela; bar sa banketom obloženom zelenim somotom dug je osam metara; tu je i jedinstvena kolekcija sitnih umetničkih predmeta iz XX veka, dela Damijena Hersta, Saja Tvomblija, Endi Vorhola, Ričarda Princa i Žan-Mišela Baskija, uvezenih iz Italije, Francuske, Španije i Portugala. Bilijarski sto, delo Martina Basa, postavljen je na ručno rađenom Obison tepihu.
U ove barove mogu da uđu isključivo gosti hotela i to ne više od 150 osoba u oba. Kakva je tu etikecija može se izvesti iz tvrdnje da je legendarni bejzbol igrač Bebe Rut “nemalo puta bio zamoljen da napusti hotelski bar”.

„Mesto druženja“
Najnoviji projekat Jana Šregera-„Klub na terasi“-intimna verzija foajea, otvoren je jula ove godine. „Želeo sam da napravim novu vrstu javnog mesta, privatni foaje pod nebom, kao kontra ideji javnog foajea u prizemlju-neku vrstu kantri kluba u gradu. Ovde se (isključivo) gosti hotela okupljaju, zabavljaju i uživaju u potpunoj diskreciji. U „Klub na Terasi“ stiže se specijalnim liftom sa posebnim ključem. Ovakvo „druženje u foajeu“ nema nijedan hotel na svetu,“ tvrdi Šreger. „Klub je mešavina londonskog muškog kluba i atmosfere bečkog kafea.“
Upotrebljavajući renesansnu paletu boja Džulijana Šnabela nameštaj, specijalno rađen za hotel, postavljen je tako da „talasa kroz prostor“. Slike na zidovima se povremeno menjaju kako bi ljubitelji umetnosti uživali u najmodernijim delima na svetu.

Wakiya je tek otvoreni kineski restoran pod palicom slavnog Nobu Macuhise. Ričard Skot, jedan od menadžera hotela „Gremersi park“, tvrdi da se nigde u Americi ne može naći ovako kvalitetna vrsta hrane čiji su koreni u Severnoj Kini i Šangaju. Kaže da je jedan od vlasnika restorana Robert de Niro. Nije novost da je glumac i ovde umešao prste kad se zna da se okušao kao gastronom i u Parizu.

“Prestiž, šta ćete!”
Šta još nudi ovaj izuzetni hotel? Fitnes, naravno! „Aerospejs“ fitnes centar sasvim odgovara svom imenu. Sve je kao u svemirskom brodu. Nalazi se na drugom spratu, otvoren je isključivo za goste hotela i u upotrebi je punih 24 sata. Suosnivač je  Majkl Olehide Jr., bivši bokser no. 1 u srednje teškoj kategoriji, konsultatnt u mnogim filmovima kao što su „Ali“, „Subway Stories“ Spajk Lija, bivši plesač u „Dance Theater of Harlem“, i kreator luksuznih „Agua Spa“ u Majamiju, Los Anđelesu i Londonu.

Ako gost zaželi da poseti famozni park Gremersi, službenik hotela će ga odvesti I ispričati o njegovoj istoriji, o zabrani pića i uvođenja životinja u njega. Hotel poseduje šest ključeva(samo grupa od maksimalno šest osoba može ući u park) koji vise na srebrnoj alki s kićankom, prečnika frizbija. Ograda oko parka stoji još od 1844.godine! Trotoar koji okružuje park se pere svakog dana, a džogiranje je dozvoljeno samo u određenim časovima. U parku se nalazi skulptura velikog glumca Edvina Buta(rođenog  brata Džona Vilksa Buta, ubice predsednika Linkolna), kao I statua kompozitora Antonina Dvoržaka, rad jugoslovenskog skulptora Ivana Meštrovića.

U parku je zabranjeno hraniti tice, igrati fudbal I bacati frizbi. Američki glumac Filip Bloh  kaže: “Imam utisak da mi u parku još samo nedostaje dadilja!” Prošle godine je kažnjen jer je jeo sendvič na “svetoj” travi. Ipak, ne seli iz svog stana koji gleda na Gremersi Park.
“Prestiž”, kaže on, “šta ćete!”

Jelena Kaličanin